Simultano prevođenje: trka između uma i vještačke inteligencije

Simultano prevođenje: trka između uma i vještačke inteligencije

Autor: Rony Gao (originalni članak dostupan na: https://www.mensacanada.org/blog/2019/04/09/simultaneous-interpretation-the-race-between-human-brain-and-artificial-intelligence-part-1/?fbclid=IwAR3S2fdkibqzPpFXBVb2e9ZxeRxCbuEUm1M7dfQz6IJLF_wUAI1vYMGz10Q

Kada se ideja o simultanom prevođenju, tj. nekome ko će slušati govornika na jednom jeziku i prenositi njegov govor na drugi jezik istovremeno koristeći mikrofon i slušalice, javila po prvi put na Nurnberškom procesu tokom suđenja 22 Nacistiških ratnih zločinaca 1945.godine, ta ideja je bila pod velikom sumnjom da je nemoguća za ljudski rod. Istina, ljudi su vijekovima prevodili, ali sve do 1945.godine, to je uglavnom bilo u obliku konsekutivnog prevođenja, tj. prevodilac bi pričekao da govornik završi, a on zatim prevede ono što je rečeno.

Prva simultana prevođenja bila su izvođenja na nirnberškom procesu tokom 1940-ih godina
Izvor: https://www.tabletmag.com/

Jedan od glavnih razloga zašto se ta ideja smatrala nemogućom jer jer takvo nešto nije viđeno nikad prije. Uz pomoć IBM-a, američki poručnik francuskog porijekla izmislio je mikforon i slušalice koji su se koristili za prijevode na različite jezike – engleski, francuski, njemački i ruski, a koje su nosili sudije, optuženici i drugi u sudnici. Glavna prednost simultanog u odnosu na konsekutivno prevođenje je bila u tome da je doprinosila bržem odvijanju suđenja, dok bi konsekutivno dovelo do toga da bi sve trajalo i do tri puta duže. Poručnik kojeg smo pomenuli je bio i glavni prevodilac koji je unajmljivao i obučavao druge prevodioce za ovu vrstu prevođenja.

Taj prvobitno eksperiment se na kraju pokazao uspješnim. A simultano prevođenje je kasnije postalo glavni način prevođenja prilikom višejezičnih sastanaka kao što su UN ili EU, kao i nacionalnih tijela koja rade sa više zvaničnih jezika, kao što je to parlament Kanade.

Više od sedam decenija kasnije, zanimanje simultanog prevođenja je došlo na novu prekretnicu. Ovaj put, težište se prebacuje sa Nurnberga na neuralnu mrežu. Podjednako odvažna ideja koja se sada istražuje je svijet tumačenja jezika – tj. dozvola vještačkoj inteligenciji da radi za nas. Kako je bio slučaj sedam decenija prije, ideja je naišla na različite reakcije. Može li vještačka inteligencija to stvarno raditi? Ipak, budimo svjesni da svemoguća vještačka inteligencija može već raditi zahtjevne zadatke kao što su pobijediti ljudskog prvaka u igrici Go, ili voziti auto od Kalifornije do New Yorka. Da li će tumačenje jezika biti izuzetak?

Prije nego što pokušamo dati odgovor na ovo pitanje može li vještačka inteligencija uspjeti u zamjeni ljudskih prevodilaca, dozvolite mi da se vratim korak nazad. Ovdje ću iznijeti par osnovnih informacija o simultanom prevođenju i način na koji oni iznose ovaj “ljudski nemoguć” zadatak, odnosno na koji način se oni obučavaju.

Dozvolite mi da započnem sa onim pogrešnim razmišljanjem da sve dok neko govori dva jezika, on isto tako može prevoditi između tih jezika. Za razliku od konsekutivnog prevođenja, simultano prevođenje zahtjeva od prevodioca da bude učinkovit u usmjeravanju svoje pažnje na slušanje i govor, nešto što može zvučati potpuno neprirodno i u najmanju ruku zbuniti. Baš kako su obje ruke sposobne da bace lopticu u zrak i onda ih uhvate, to ne znači da možete sa obje ruke istovremeno žonglirati. Onaj ko to izvodi mora koordinirati, raditi više zadataka, i prije svega mora uložiti dosta usmjerene vježbe da izgradi novi način koji će mu omogućiti da bez problema žonglira lopticama.

Kabina za simultano prevođenje je mjesto gdje svaki prevodilac ima uvjete koji mu omogućavaju bolju koncentraciju i uvjete bez kojih je mnogo teže, gotovo nemoguće raditi ovaj posao.

Jedna od vježbi koje se često praktikuju tokom obuke simultanih prevodilaca jeste “zasjenjivanje” govornika, tj. ponavaljanje nečijih riječi, prvo na istom jeziku, a da istovremeno se sluša i prati dalji govor. Ustvari, većina nas je sposobna, do određenih mogućnosti da to radi ukoliko izbliza pratimo govornika. Ipak, zadatak se usložnjava ukoliko prolongiramo vrijeme između nas i izvornog govornika. Kako se vrijeme produžava do pet sekundi, određena količina procesuirajuće moći i kratkotrajne memorije je potrebna da ponovi ono što je rečeno prije pet sekundi. Ovo povlači napore prevodioca da razdvaja svoju pažnju na slušanje i govor. Istovremeno, u ovu vježbu se uvodi drugi jezik, kada prevodilac prestaje ponavaljati izvorni govor, nego ga već prevodi na drugi jezik.

Ono što se dodaje u skup vještina je poznato kao “salama”. Ukoliko mislite na italijansku kobasicu, onda dobro mislite. Salama je izraz koji prevodioci često koriste da bi označili presijecanje duže rečenice u nekoliko kratkih, kako bi izbliza mogli pratiti izvorni govor. Kako bismo Vam jednostavnije pojasnili, dati ćemo Vam primjer situacije zamišljenog jezika u kojem je glagol nakon objekta. Umjesto da kažemo “Ja volim čokoladu, sir, paradajz i krastavce”, govornik će reći “Ja čokoladu, sir, paradajz i krastavce volim”. Kada biste prevodili ovaj jezik na engleski ne biste željeli čekati do kraja rečenice da nešto počnete govoriti. Ovo je upravo gdje se “salama” tehnika koristi. Da li nam stvarno treba glagol “like” (voliti) kako bismo formirali rečenicu? Odgovor je NE. Možete uvijek reći nešto kao “Šta ja mislim o kafi i bagelu? Volim ih!” Ova rečenica, kao rezultat salama tehnike i dalje ima savršenog smisla na engleskom. Ono što se razlikuje jeste da prevodilac može pratiti red riječi kada one dolaze na izvornom jeziku i dostaviti istinit prijevod. U pravilu, za simultane prevodioce potrebno je godinu do dvije pune obuke za već tečne govornike dva ili više jezika. Pored navedenih tehnika, prevodioci provode dosta vremena u učenju novih riječi i opšteg znanja koje je relevantno za njihov posao: historija, ekonomija, finansije, politički konflikti širom svijeta, odnosno načina funkcionisanja UN-a i drugih međunarodnih organizacija itd. Obuka isto tako zahtijeva elemente kao što su uzimanje bilješki prilikom konsekutivnog prevođenja, kao i druge elemente stručnosti i etike koje zanimanje profesionalni prevodilac podrazumijeva.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *